Postojna                                       

Postojna je jedan od većih gradova Slovenije i najvažnije naselje Notranjsko-kraške regije. Prvi put se pominje 1226. godine, a 1432. godine dobija status trgovačkog mesta. Železnicu dobija 1856. godine, a gimnaziju 1810. godine. Status grada dobija tek 1909. godine. Postojna je dragulj Notranjsko-kraške regije zahvaljujući, pre svega, veličanstvenosti magičnih pećina koje već godinama oduševljavaju na hiljade posetilaca. Postojna se može iskoristiti kao fantastična polazna tačka za regiju Krasa i Vipave na zapadu, a takođe i misterioznog juga, uključujući Cerknicu, Pivku, Bloke i Snežnik. 

Najveća atrakcija Postojne je svakako Postojnska jama koja je bila poznata još u srednjem veku. Deo jame koji je danas dostupan posetiocima otkrio je 1818. godine jamski vodič Luka Čeča. Godišnje ovu prirodnu atrakciju poseti oko milion turista. Veoma prepoznatiljiv je i Predjamski grad odakle potiče legenda o Erazmu.

Dobro došli u najatraktivniju pećinu na svetu, sa veličanstvenim stalagmitskim i stalaktitskim skulpturama i bogatim životinjskim svetom. Zaputite se na nezaboravnu vožnju podzemnim vozićrm i doživite ogroman podzemni raj koji su milionima godina oblikovale sitne kapljice.
Samo u Postojnskoj jami iz neposredne blizine možete razgledati najdragoceniji briljant u obliku stalagmita i upoznati prave pravcate mladunce zmaja. Postojnska jama, u kojoj se baš kao na površini uzdižu planine, žubore rijeke i otvaraju ogromne dvorane, izazov je za istraživače i kolijevka svjetske speleobiologije.
Kratka priča špiljskog vozića;
Priča o carskom posetu koji je bio povod za ambiciozne planove. Prva željeznica na svetu u pećini sa sigama od 1872
Nakon otvaranja Postojnske jame za turizam 1819. godine dugo se tražilo odgovarajuće rešenje koje bi posetiocima olakšalo naporan i dug put pećinom uz sjaj baklji. Već se A. Schmidt 1853. godine čudio što u pećini nema jahaćih životinja – magarčića ili ponija na kojima bi se moglo jahati.

Prilikom otvaranja južne železnice Beč – Trst 11. marta 1857. za posetu carskog para Franje Josipa i Elizabete pripremljene su tri nosiljke za caricu i dvorske dame.

Budući da je Postojnska jama vodoravna, 16. juna 1872. u njoj je otvorena prva željeznica u pećini sa sigama na svetu. Špiljski vodiči špiljom su vozili dva vagona nazvana Faeton as po četiri posetioca.

Razdoblje od 1872. do 1923.: nastanak turističke destinacije:
Sa dolaskom okružnog guvernera dr. Antona Globočnika pl. Sorodolskog na mesto predsednika pećinske komisije započeo je razvoj turizma. Uređene su pećinske staze i započelo je uređivanje temelja za železnicu. Tračnice dužine 1534 metra, širine koloseka od 620 milimetara počeli su postavljati u martu 1872. godine. Radovi su se izvodili pod nadzorom majstora cestara Gregora Oblaka, a trajali su tri meseca. Dana 16. juna 1872. izgrađena je prva železnička pruga od sige zvane Prižnica u Velikom domu od podnožja Velike gore. To se ne bi moglo učiniti da špilja nije gotovo vodoravna.
Prva benzinska lokomotiva:
Nakon Prvog svetskog rata Postojnska jama postala je teritorij Kraljevine Italije. Sa velikim žarom prihvatili su se razvoja i 1923. godine u celosti obnovili i produžili železničku prugu te su se posetioci mogli voziti u pećini vozićem koji je pokretala benzinska lokomotiva. Prva je bila Montania 803, rudarska lokomotiva koja je mogla vući samo 20 putnika.
Druga benzinska lokomotiva:
Broj posjetitelja špilje narastao je, zato je uprava špilje kupila još jednu benzinsku lokomotivu, Montaniju S 10 br. 2044, i 25 vagona s po šest sjedišta, tako da se u špilju odjedanput moglo povesti 150 posetioca. Upotrebljavala se do 1957. godine, a može se razgledati u izložbenom paviljonu Postojnske jame.
Treća benzinska lokomotiva:
Kraljevina Italija dobro je promovirala Postojnsku jamu, zato je trebalo kupiti i treću lokomotivu na benzin kako bi se u špilju mogli odvesti svi turisti koji su je željeli razgledati. U Milanu je 1926. godine kupljena lokomotiva CEMSA 20 G br. 20 – 779, a počeli su je upotrebljavati u srpnju iste godine.

Uvođenje električnih lokomotiva;
Nakon Drugog svetskog rata Postojnska jama postala je deo Slobodnog Teritorija Trsta, a zatim Jugoslavije. Benzinske lokomotive s vremenom su se istrošile, a posetiocima su smetali njihova buka i ispušni plinovi. Rukovodstvo špilje kupilo je 1956. godine dvije električne lokomotive na akumulatore. Budući da su se pokazale pouzdanima, kupovali su nove dok ih nisu imali dvanaest. Posljednje dvije kupljene su 1988. godine. Godine 2013. u lokomotivu br. 3 ugradili smo asinkroni motor, koji i tijekom kočenja puni akumulatore.

Pruga špiljske željeznice nakon 1964. godine:
Jednotračnom prugom mogla su voziti samo tri vlaka istodobno, što je bilo velik problem. Tako se u špilju moglo odvesti samo 2100 posjetitelja na dan, a potražnja je bila mnogo veća. Zato su odlučili izgraditi kružnu prugu. Prva faza provedena je 1964. godine, a druga, koja je zahtijevala veće intervencije u špilji, 1967. godine. Kod Koncertne dvorane iskopana su 422 metra tunela u živoj stijeni i izgrađena je petlja. Izgrađen je i 19 metara dug most preko bočnog hodnika Malih jama. Na zimu 1969./1970. iskopana je nova, pogodnija remiza, a 1979. uređen je izlazni peron. Iznad prvotne pešačke staze koja vodi u špilju izgrađen je novi most sa železničkom prugom. U aprilu 2015. potpuno je obnovljen ulazni peron iza pećinskog dvorca.